Preminula Susan Sontag
Isjecci iz jednog od intervjua sa Susan Sontag:
Što se osjetili kad ste se nakon bombardiranog Sarajeva vratili u New York?
Potresno je bilo neznanje, cak i kod obrazovanih ljudi. Jedan me je prijatelj, inace vrlo pametan covjek, jednom uptao, da li da mi u Sarajevo šalje casopise i s kojom kompanijom letim tamo. Rekla sam mu: Tamo je rat, nema više avionskih linija. On nije imao pojma. Jedan drugi put - nisam bila kod kuce mjesecima - jedan me je prijatelj po mojem povratku pozvao u jedan skupi i elegantni restaurant. Došla sam iz jednog svijeta u kojem vlada strah od ludih snajperista, od bombi i u kojem su ljudi bili spremni na ektremne grozote, a ja sam ovaj svijet ovdje, koji pociva na jednosmjernim iskustvima teško mogla prihvatiti. Doslovce mi je pozlilo, morala sam napustiti restaurant i otici povratiti..

Ove ste godine pobrali vec nekoliko nagrada, takoder i zbog toga što ste u Americi glas kritike zbog rata u Iraku.
Susan Sontag: O razlozima zbog kojih sam dobila nagrade mogu samo špekulirati. Sigurno je da su razlozi i politicki. Ja nisam pacifist, ali rat u Iraku prestavljen je Amerikancima kao odgovor na 11. rujna, kao rat protiv terorizma. Irakom je upravljao monstrum, ali on nije sudjelovao u napadu. Receno je da razoružavamo Iracane, da ih oslobadamo. To je bila laž. Mi tu zemlju nismo oslobodili, mi smo je zauzeli. USA su stvorile jednu teroristicku državu, rast terorizma tamo odgovor je na nekompetentno miješanje u unutarnje stanje jedne države. A sve je to bilo moguce, jer se naša zemlja nalazi u stanju ranjene nationalne taštine. Opozicija je ovdje vrlo slaba i uglavnom individualzirana, postoje samo pojedinci, nema pokreta.
Sarajevo, 29.12.2004. - Americka književnica Susan Sontag, jedna od najutjecajnijih americkih intelektualki, umrla je u utorak od leukemije u Centru za lijecenje raka Sloan Kettering u New Yorku u dobi od 71 godine.
Pažnju javnosti zadobila je objavljivanjem "Bilješki o logoru" 1974, napisanih za casopis "Partisan Review". Dvije godine kasnije taj je napis uvršten u njenu prvu knjigu eseja "Protiv Interpretacije". Sontag je pisala o nizu razlicitih tema – od pornografije i fotografije, pa do estetike šutnje i fašizma. Susan Sontag rodena je 16. januara 1933. u New Yorku. Djetinjstvo je provela u Tucsonu u Arizonu. Majka joj je bila uciteljica, a otac – trgovac krznom, koji je umru u Kini od tuberkuloze tokom japanske invazije. Kao studentica, pohadala je Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu, Univerzitet Chicaga, te Harvard i Oxford. U dobi od 26 godina preselila je u New York, gdje je predavala filozofiju religije na Univerzitetu Columbia. Ubrzo po dolasku u New York, pocela je objavljivati svoje provokativne eseje o Albertu Camusu, Simone Weil, Jean-Lucu Goddardu, Jasperu Johnsu i mnogim drugima. U svojim djelima nastojala je "ukloniti jaz izmedu razuma i osjecaja". 1976. oboljela je od raka dojke. Iz tog iskustva izrastao je utjecajni esej "Bolest kao metafora", koji je kasnije pretvorila u knjigu "AIDS kao metafora." Susan Sontag bila je tokom svoje karijere politicki i društveno angažirana, iako se nije smatrala ni novinarkom ni aktivisticom. Otvoreno se protivila ratu u Vijetnamu, a komunizam je jednom opisala kao "fašizam s ljudskim licem".
Godine 1992. je prva medu americkim intelektualcima pozvala na odlucnu zapadnu i americku intervenciju u Bosni i Hercegovini, koja bi zaustavila opsadu Sarajeva. U travnju 1993. Susan Sontag dosla je u Sarajevo, odakle je njezin sin, novinar, izvještavao s ratišta. Otišla je na dvije nedleje s humanitarnom pomoci, a nakon toga vratila se kako bi radila bilo što korisno i pomogla ljudima. Od nje su tada zatražili da režira jednu pozorisnu predstavu. Tako je u Sarajevu je postavila "U ocekivanju Godota", a boravak u tom gradu protegnuo se na tri godine. Knjigu In America posvetila je prijateljima u Sarajevu
Nakon teroristickih napada na New York i Washington od 11. rujna 2001. našla se na udaru kritika, kada je u "New Yorkeru" napisala da se nije radilo o "kukavickom napadu na civilizaciju", nego o "napadu na jedinu samoproglašenu svjetsku supersilu", te da je napad "posljedica americkih savezništava i specificnih poteza". Jedna je od rijetkih americkih intelektualki koja je osudila rat u Iraku, zbog cega je primila brojne prijetnje smrcu. Tokom duge karijere snimila je i cetiri filma te režirala brojne pozorišne predstave. Poznata je i po svojoj borbi za zaštitu ljudskih prava. Unatoc kritikama, sve do svoje smrti nastavila je pisati i objavljivati. Iza nje ostaje 17 knjiga prevedenih na 32 jezika.

[ NAZAD ]