Bosnjacka zajednica kulture "Preporod" u Svedskoj
Istorijski
razvoj i posljedice agresije na Bosnu i Hercegovinu rezultirali su masovnim
progonima i privremenim iseljavanjem Bosnjaka iz domovine.
Svjesni da je kultura temelj individualnog i nacionalnog identiteta,
Bosnjaci su u svim zemljama privremenog boravka osnovali drustva vrlo
raznolikih sadrzaja, ali uvijek sa jednim ciljem: da druzenjem ocuvaju
hiljadugodisnje kulturno naslijedje, da lijepe obicaje prenesu na potomstvo
i da tako, kao svjesni i samouvjereni gradjani svijeta budu ravnopravan
partner i sudionik svjetske zajednice kultura.
I upravo radi institucionalnog i organizovanog djelovanja na ocuvanju
i predstavljanju kulturne bastine nasih predaka, 8 juna 2003 godine
u Geteborgu je odrzana osnivacka skupstina Kulturne zajednice Bosnjaka
"Preporod" za Svedsku, sa ciljem da osnazi svijest o cjelovitosti
bosnjacke kulture, da predstavi bosnjacku kulturu, da razvija odgovornost
prema domovini, da uspostavlja prijateljske veze sa drugim narodima
i njihovim kulturama, da preuzima pozitivna iskustva drugih naroda i
da prestavlja postignuca bosnjacke kulture koja je po vrijednosti dio
opce kulturne riznice svijeta.
A Bosnjaci su u svojoj visestoljetnoj povijesti stvorili i sacuvali
mnogo vrijednoga; od specificnog odnosa prema religiji, arhitekturi,
umjetnickom, muzickom, slikarskom, knjizevnom ili filmskom izrazu, do
vrhunskih postignuca u nauci.
Obimnog i vaznog posla njegovanja i predstavljanja dostignutih kulturnih
vrijednosti prihvatili su se Nedzad Dzumhur, tankocutna pjesnikinja
Enisa Popovic Cengic, poznati i priznati multimedijalni umjetnik Muhamed
Cejvan - Aki, sociolog i zurnalist Tifa Krkic, imam Fahrija Katkic,
angazovani socijalni patolog Aladin Hozo, Azemina Cehajic, i neumorni
Dr.sci. Suad Kapidzic.
Osnivanjem podruznice u Svedskoj, "Preporod" u domovini Bosni
i Hercegovini je dobio 11 podruznicu u zemljama iseljenja i pridruzio
se velikoj i jedinoj instituciji koja njeguje, predstavlja i potice
razvoj bosnjacke kulture.
U 2003 godini "Preporod" obiljezava znacajan, i za Bosnjake
neobican jubilej, ove godine se navrsilo 100 godina organizovanog rada,
sistematskog i planskog uoblicavanja bogatstva svoga duhovnog identiteta.
Taj vrijedni jubilej cemo i mi Bosnjaci, privremeno nastanjeni u Svedskoj,
zemlji koja nas je prijateljski, u nasim najtezim trenucima prihvatila,
obiljeziti i pokazati da smo narod duge tradicije i bogate kulturne
bastine, ali i narod koji ne zaboravlja nesebicnu pomoc koju smo dobili.
Pozivam sve hercegovce i bosance da se pridruze "Preporodu"
na ostvarenju ciljeva od zajednickog interesa.
U ime izvrsnog odbora "Preporoda"
Nedzad Dzumhur
|
|