Historijski
pregled
IZ BOSANSKO-HERCEGOVACKE HISTORIJE
Objavljeno: 05. December 2002. 00:12:00
U Bosni su nadjeni tragovi paleolitskih ljudi, a istrazivanja su pruzila nesumnjive dokaze da je bila nastanjena i u najstarija vremena. Mladje kameno doba je ostavilo tragove i u Bosni, sto svjedoce nalazista kod Sarajeva (Butmira), Travnika, i Bila. Osim ovih poznata su jos neolitska nalazista kod Novog Sehera (Kraljevine) i Donji Klarak kod Broda. Dolaskom novih etnickih grupa sa sjevera donijele su na ove prostore bakarnu i bronzanu kulturu, a desetak vijekova prije nase ere prodiru i ilirske grupe u ove krajeve, koje su vec upotrijebljavale zeljezo. Iliri su u Bosni zivjeli u krupnim plemenima i savezima sa izgradjenim utvrdama. Oni su saradjivali sa grckim majstorima iz njihovih kolonija na Jadranu.
U
IV stoljecu p.n.e. prodrli su dijelovi Kelta u Bosnu. III stoljece p.n.e.:
Rimljani su poceli sa osvajanjem Balkanskog poluotoka koje traje tokom
naredna dva stoljeca. U Bosni osnivaju svoje municipije sa ilirskim stanovnistvom,
imucnih i kulturnih seljaka, nesto manjih trgovaca i vojnih veterana.
Od III stoljeca nase ere mnoga varvarska plemena pocinju sve cesce da prodiru u rimsku provinciju. Sadasnja teritorija Bosne u doba rimske okupacije ulazila je u sastav prostrane provincije "Dalmatia", sa izuzetkom bosanske Posavine koja je pripadala provinciji Panoniji.
Do VI stoljeca nasim prostorima su prohujale cete Zapadnih i Istocnih Gota, Huna i Avara. Pod pritiskom Huna, Goti su presli na Balkan i potukli rimsku vojsku. Za Bosnu su tada nastala teska vremena, jer Goti su harali i pljackali, a tada je, vjerovatno, nestalo i Mogorjelo kod Capljine.
Sredinom VI stoljeca pojavio se novi nomadski narod - Avari. Oni su u Bosni potpuno ugasili anticki zivot. Propast Zapadnog rimskog carstva i vojnicka nemoc Vizantije olaksali su Slovenima da do kraja VI stoljeca zauzmu i nastane Bosnu (i citav Balkan).
U IX i X stoljecu izvrsena je kristjanizacija u Bosni pod utjecajem slovenskih ucitelja Cirila i Metodija. Ovo je ipak bilo povrsno jer je stanovnistvo nastavilo sa ranijim vjerskim ili kucnim paganskim obicajima koji se manifestuju do danasnjih dana.
Sredinom X. stoljeca: Bosna se prvi put spominje u spisu bizantijskog cara Konstantina VII Porfirogenta (913 -959). Iz ovog stoljeca potice i najstariji spomenik bosansko-humske knjizevnosti, humacka ploca.
Sredinom XI. stoljeca: dovrseno je obrazovanje drzavne organizacoje s vecim brojem zupa izmedju Drine i Vrbasa i konstitutivna vlast koju predstavlja ban Bosne.
1154 - 1163 godine vladavina bana Borica.
1167 - 1203 god. Kulin, "Veliki ban Bosne" drugi je put gospodar nad Bosnom. On na Bilinom Polju kod Zenice, 1189. god., izdaje povelju Dubrovcanima kojom im se garantuje sloboda trgovine u Bosni. Za vrijeme Kulina bana, a u prisustvu papskog izaslanika, odrzan je 1203.god. Sabor na Bilinom Polju na kojem je trazeno od Kulina bana da se odrekne ucenja crkve bosanske.
1252. god. katolicki biskup, potisnut od crkve bosanske, napustio je Bosnu i preselio se u Djakovo, koje je postalo njegovo stolno mjesto.
1292. godine: dolazak franjevaca u Bosnu.
1314 -1353. god. za vrijeme vladavine bana Stjepana II Kotromanica, Bosna dolazi u svoje suvremne granice: "Od Save do mora, od Cetine do Drine".
1340. god. osnutak franjevacke bosanske vikarije.
1377. god. vrhunac svoje moci Bosna dostize za vladavinu Tvrtka I Kotromanica (1353 - 1391). Kada je izumrla dinastija Nemanjica (1371), Tvrtko je zauzeo dio starog srpskog drzavnog teritorija s manastirom Milesevom i te se godine (1377.) okrunio za kralja "Srbljem i Bosnom". Iskoristavajuci prilike u Ugarskoj, on je zauzeo veci dio Hrvatske i dosao u posjed dalmatinskih gradova Splita, Trogira i Sibenika, te je g. 1390. svojoj ranijoj tituli dodao i naslov kralja "Dalmacije i Hrvatske". Bosna je tada ujedinjavala znatne dijelove srpskog i hrvatskog teritorija. Tvrtko gradi u Bokokotorskom zaljevu Novi (Herceg Novi) i na uscu Neretve Biscanik. 1383. god. stvara bosansku flotu kojom zeli prosiriti trgovacke veze i odbraniti svoje posjede na Jadranu.
1463. god. pad srednjovjekovne bosanske drzave i osnivanje Bosanskog Sandzaka. Intenziviranje procesa prihvatanja islama kod bosanskog stanovnistva.
1470. god. osnovan Hercegovacki Sandzak.
1492. god. pocetak dolaska jevreja u Bosnu poslije njihovog progona iz Spanije .
1580. god. osnivanje Bosanskog ejaleta u ciji sastav je uslo sedam sandzaka: Bosanski, Hercegovacki, Kliski, Licki, Pakracki, Pozeski i Zvornicki.
1699. god. nakon poraza osmanlija u beckom ratu (1683 - 1699) protiv Austrije i Venecije, Bosanski ejalet izgubio je cijelu Slavoniju i Licki Sandzak, te dijelove Kliskog i Hercegovackog Sandzaka.
1737. god.: boj pod Banja Lukom i brilijanjtna pobjeda Bosnjaka nad Austrijom.
1831 - 1832. god. pokret Husein-kapetana Gradascevica ("Zmaj od Bosne") protiv porte i njenih reformi.
1878. god. na osnovu odluke Berlinskog kongresa, Austro-Ugarska je dobila mandat da "okupira i upravlja pokrajinom Bosnom i Hercegovinom" prepustajuci upravu nad Novopazarskim Sandzakom Osmanskom carstvu. Bosanska vojska sastavljena uglavnom od Bosnjaka, uz mjestimicno ucesce Srba i pojedinih Hrvata, koju su materijalno pomagali jevreji, pruzila je jak otpor Austro-Ugarskom okupatoru. Rat izmedju Austrije i Bosne trajao je od 29. jula do 20. oktobra i zavrsio se okupacijom Bosne od strane Austro-Ugarske. Nakon toga pocinje razdoblje cetrdesetogodisnje austrougarske uprave nad Bosnom i Hercegovinom.
1908. god.: Austro-Ugarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu.
1918. god.: Prvodecembarskim aktom ujedinjena Bosna i Hercegovina ulazi u sastav novostvorene Kraljevine SHS.
1921. god.: Vidovdanskim ustavom Kraljevine SHS, Bosna i Hercegovina zadrzava svoju administrativno-teritorijalnu cijelovitost.
1929. god. Diktatorski rezim kralja Aleksandra obrazovanjem novih administrativnih jedinica (banovina) razbio je bosanskohercegovacku teritorijalnu i historijsku cijelovitost.
1939. god.: sporazumom Cvetkovic-Macek i uspostavljanjem banovine Hrvatske podijeljena je Bosna i Hercegovina.
1941. god.: pocetak II svjetskog rata na podrucju Kraljevine Jugoslavije i ulazak Bosne i Hercegovine u sastav novostvorene NDH.
1943. god.: na Osnivackoj skupstini ZAVNOBIH-a u Mrkonjic Gradu (Varcar Vakufu) 25.i 26. novembra Bosna i Hercegovina se konstituisala kao jedna od ravnopravnih federalnih jedinica u FNR Jugoslaviji.
1945. god.: u Sarajevu, 26. - 28. aprila na Trecem zasjedanju, ZAVNOBIH proglasen Narodnom skupstinom. Tada je formirana i bosakskohercegovacka narodna Vlada.
1992. god.: krajem februara odrzan je referendum gradjana o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, kada je preko 65% stanovnistva sa pravom glasa nedvojbeno se izjasnilo da Republika Bosna i Hercegovina bude nezavisna i suverena drzava unutar svojih historijski potvrdjenih granica.
7. april 1992. god.: medjunarodno priznanje Bosne i Hercegovine.
1992. -1995.: agresija na Bosnu i Hercegovinu i borba njenih gradjana za nezavisnost.... ..... Dalje je vec, manje-vise, poznato...
Priredio: Miralem Pervizovic
IZ BOSANSKO-HERCEGOVACKE HISTORIJE
Objavljeno: 05. December 2002. 00:12:00
U Bosni su nadjeni tragovi paleolitskih ljudi, a istrazivanja su pruzila nesumnjive dokaze da je bila nastanjena i u najstarija vremena. Mladje kameno doba je ostavilo tragove i u Bosni, sto svjedoce nalazista kod Sarajeva (Butmira), Travnika, i Bila. Osim ovih poznata su jos neolitska nalazista kod Novog Sehera (Kraljevine) i Donji Klarak kod Broda. Dolaskom novih etnickih grupa sa sjevera donijele su na ove prostore bakarnu i bronzanu kulturu, a desetak vijekova prije nase ere prodiru i ilirske grupe u ove krajeve, koje su vec upotrijebljavale zeljezo. Iliri su u Bosni zivjeli u krupnim plemenima i savezima sa izgradjenim utvrdama. Oni su saradjivali sa grckim majstorima iz njihovih kolonija na Jadranu.
U
IV stoljecu p.n.e. prodrli su dijelovi Kelta u Bosnu. III stoljece p.n.e.:
Rimljani su poceli sa osvajanjem Balkanskog poluotoka koje traje tokom
naredna dva stoljeca. U Bosni osnivaju svoje municipije sa ilirskim stanovnistvom,
imucnih i kulturnih seljaka, nesto manjih trgovaca i vojnih veterana.
Od III stoljeca nase ere mnoga varvarska plemena pocinju sve cesce da prodiru u rimsku provinciju. Sadasnja teritorija Bosne u doba rimske okupacije ulazila je u sastav prostrane provincije "Dalmatia", sa izuzetkom bosanske Posavine koja je pripadala provinciji Panoniji.
Do VI stoljeca nasim prostorima su prohujale cete Zapadnih i Istocnih Gota, Huna i Avara. Pod pritiskom Huna, Goti su presli na Balkan i potukli rimsku vojsku. Za Bosnu su tada nastala teska vremena, jer Goti su harali i pljackali, a tada je, vjerovatno, nestalo i Mogorjelo kod Capljine.
Sredinom VI stoljeca pojavio se novi nomadski narod - Avari. Oni su u Bosni potpuno ugasili anticki zivot. Propast Zapadnog rimskog carstva i vojnicka nemoc Vizantije olaksali su Slovenima da do kraja VI stoljeca zauzmu i nastane Bosnu (i citav Balkan).
U IX i X stoljecu izvrsena je kristjanizacija u Bosni pod utjecajem slovenskih ucitelja Cirila i Metodija. Ovo je ipak bilo povrsno jer je stanovnistvo nastavilo sa ranijim vjerskim ili kucnim paganskim obicajima koji se manifestuju do danasnjih dana.
Sredinom X. stoljeca: Bosna se prvi put spominje u spisu bizantijskog cara Konstantina VII Porfirogenta (913 -959). Iz ovog stoljeca potice i najstariji spomenik bosansko-humske knjizevnosti, humacka ploca.
Sredinom XI. stoljeca: dovrseno je obrazovanje drzavne organizacoje s vecim brojem zupa izmedju Drine i Vrbasa i konstitutivna vlast koju predstavlja ban Bosne.
1154 - 1163 godine vladavina bana Borica.
1167 - 1203 god. Kulin, "Veliki ban Bosne" drugi je put gospodar nad Bosnom. On na Bilinom Polju kod Zenice, 1189. god., izdaje povelju Dubrovcanima kojom im se garantuje sloboda trgovine u Bosni. Za vrijeme Kulina bana, a u prisustvu papskog izaslanika, odrzan je 1203.god. Sabor na Bilinom Polju na kojem je trazeno od Kulina bana da se odrekne ucenja crkve bosanske.
1252. god. katolicki biskup, potisnut od crkve bosanske, napustio je Bosnu i preselio se u Djakovo, koje je postalo njegovo stolno mjesto.
1292. godine: dolazak franjevaca u Bosnu.
1314 -1353. god. za vrijeme vladavine bana Stjepana II Kotromanica, Bosna dolazi u svoje suvremne granice: "Od Save do mora, od Cetine do Drine".
1340. god. osnutak franjevacke bosanske vikarije.
1377. god. vrhunac svoje moci Bosna dostize za vladavinu Tvrtka I Kotromanica (1353 - 1391). Kada je izumrla dinastija Nemanjica (1371), Tvrtko je zauzeo dio starog srpskog drzavnog teritorija s manastirom Milesevom i te se godine (1377.) okrunio za kralja "Srbljem i Bosnom". Iskoristavajuci prilike u Ugarskoj, on je zauzeo veci dio Hrvatske i dosao u posjed dalmatinskih gradova Splita, Trogira i Sibenika, te je g. 1390. svojoj ranijoj tituli dodao i naslov kralja "Dalmacije i Hrvatske". Bosna je tada ujedinjavala znatne dijelove srpskog i hrvatskog teritorija. Tvrtko gradi u Bokokotorskom zaljevu Novi (Herceg Novi) i na uscu Neretve Biscanik. 1383. god. stvara bosansku flotu kojom zeli prosiriti trgovacke veze i odbraniti svoje posjede na Jadranu.
1463. god. pad srednjovjekovne bosanske drzave i osnivanje Bosanskog Sandzaka. Intenziviranje procesa prihvatanja islama kod bosanskog stanovnistva.
1470. god. osnovan Hercegovacki Sandzak.
1492. god. pocetak dolaska jevreja u Bosnu poslije njihovog progona iz Spanije .
1580. god. osnivanje Bosanskog ejaleta u ciji sastav je uslo sedam sandzaka: Bosanski, Hercegovacki, Kliski, Licki, Pakracki, Pozeski i Zvornicki.
1699. god. nakon poraza osmanlija u beckom ratu (1683 - 1699) protiv Austrije i Venecije, Bosanski ejalet izgubio je cijelu Slavoniju i Licki Sandzak, te dijelove Kliskog i Hercegovackog Sandzaka.
1737. god.: boj pod Banja Lukom i brilijanjtna pobjeda Bosnjaka nad Austrijom.
1831 - 1832. god. pokret Husein-kapetana Gradascevica ("Zmaj od Bosne") protiv porte i njenih reformi.
1878. god. na osnovu odluke Berlinskog kongresa, Austro-Ugarska je dobila mandat da "okupira i upravlja pokrajinom Bosnom i Hercegovinom" prepustajuci upravu nad Novopazarskim Sandzakom Osmanskom carstvu. Bosanska vojska sastavljena uglavnom od Bosnjaka, uz mjestimicno ucesce Srba i pojedinih Hrvata, koju su materijalno pomagali jevreji, pruzila je jak otpor Austro-Ugarskom okupatoru. Rat izmedju Austrije i Bosne trajao je od 29. jula do 20. oktobra i zavrsio se okupacijom Bosne od strane Austro-Ugarske. Nakon toga pocinje razdoblje cetrdesetogodisnje austrougarske uprave nad Bosnom i Hercegovinom.
1908. god.: Austro-Ugarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu.
1918. god.: Prvodecembarskim aktom ujedinjena Bosna i Hercegovina ulazi u sastav novostvorene Kraljevine SHS.
1921. god.: Vidovdanskim ustavom Kraljevine SHS, Bosna i Hercegovina zadrzava svoju administrativno-teritorijalnu cijelovitost.
1929. god. Diktatorski rezim kralja Aleksandra obrazovanjem novih administrativnih jedinica (banovina) razbio je bosanskohercegovacku teritorijalnu i historijsku cijelovitost.
1939. god.: sporazumom Cvetkovic-Macek i uspostavljanjem banovine Hrvatske podijeljena je Bosna i Hercegovina.
1941. god.: pocetak II svjetskog rata na podrucju Kraljevine Jugoslavije i ulazak Bosne i Hercegovine u sastav novostvorene NDH.
1943. god.: na Osnivackoj skupstini ZAVNOBIH-a u Mrkonjic Gradu (Varcar Vakufu) 25.i 26. novembra Bosna i Hercegovina se konstituisala kao jedna od ravnopravnih federalnih jedinica u FNR Jugoslaviji.
1945. god.: u Sarajevu, 26. - 28. aprila na Trecem zasjedanju, ZAVNOBIH proglasen Narodnom skupstinom. Tada je formirana i bosakskohercegovacka narodna Vlada.
1992. god.: krajem februara odrzan je referendum gradjana o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, kada je preko 65% stanovnistva sa pravom glasa nedvojbeno se izjasnilo da Republika Bosna i Hercegovina bude nezavisna i suverena drzava unutar svojih historijski potvrdjenih granica.
7. april 1992. god.: medjunarodno priznanje Bosne i Hercegovine.
1992. -1995.: agresija na Bosnu i Hercegovinu i borba njenih gradjana za nezavisnost.... ..... Dalje je vec, manje-vise, poznato...
Priredio: Miralem Pervizovic
[ NAZAD ]
|
|