Skolstvo u Banja Luci u doba turske uprave
  Osim podataka o mektebima i medresama koje nam je ostavio Evlija Celebija, drugih podataka o skolama u Banja Luci do 19. stoljeca nemamo. U Banja Luci u maju 1630. godine osnovao je biblioetku Husamudin hadzi Omer Bosnjak, koja je imala 80 kodeksa rukopisa sa oko 100 dijela, uglavnom vjerskog sadrzaja. Prema Enciklopediji Jugoslavije, 1859. godine otvorena je katolicka skola pri zupnom uredu u kojoj je poucavao fratar, 1864. pocela je ruzdija za muslimansku djecu, dok je 1856. godine otvorena Srpska osnovna skola, koja je radila do prvog svjetskog rata. Casne sestre, koje su dosle iz Zagreba, otvorile su osnovnu skolu u Banja Luci 1872. godine. U ovoj skoli su predavale sestre - uciteljice, sa zavrsenom uciteljskom skolom. U prvu godinu se upisalo 47 djecaka i 35 djevojcica. Kao mjesovita skola radila je do 1880. godine, a poslije kao zenska za katolicku djecu. Mihovil Pavlinovic u svom putopisu o Banja Luci navodi da su skolu casnih sestara pored katolicke pohadjala pravoslavna i jevrjeska djeca. On kaze: "Kad poslije dodjosmo k ucioni milosrdnica, nadjosmo i hriscanske (pravoslavne) i cifutske (jevrejske) djece."
Prema Djordju Pejanovicu ruzdije su "bile neka vrsta trgovacke, gradjanske srednje skole ili nize gimnazije. U Bosni su se pocele osnivati 1864. Prvu takvu skolu osnovao je Topal Osman pasa u Sarajevu". U jednom kracem periodu djelovanja je u Banja Luci Srpsko-pravoslavna bogoslovija, koja je na inicijativu Srpske vlade iz Begrada otvorena 1866. godine i radila do 1875. godine. U tu su skolu dolazili mladici, cesto popovski sinovi, koji su se pismenosti naucili od oceva ili u nekoj osnovnoj skoli, koje su postojale u vecim mjestima. Upravitelj i profesor ove skole bio je Vaso Pelagic (1838-1899).
Turske su vlasti donijele 1869. godine Zakon o skolama, koji je predvidjao uvodjenje svjetovne skole za sve vjeroispovijesti, a cije uzdrzavanje je bio finasirano od strane drzave. Ovaj zakon nije izmjenio u vecoj mjeri stanje u skolstvu koje je i dalje ostalo u rukama pojedinih konfesija, pa je okupacija 1878. godine (Austro-Ugarske) zatekla skole u takvom stanju.
(iz knjge " Banjalucka realka" - Mato Dzaja)
 

Nazad


design by mir@lem

© 2002 BH Media
All Rights Reserved.