Radio Banja Luka

E-MAIL

Banjalucki grbbosanska zastava
BANJA LUKA
Doprinos gradu moje mladosti u kome sam s ljubavlju rastao, stasavao, sazrijevao i radio, sve dok nas nisu...

Stranicu posvjecujem svima onima koji ostadose Banjalucani, njeni stanovnici, ma gdje sada oni zivjeli... Bar u srcu i u dusi....

kod KUSME
Evo da otrgnemo i nesto do zaborava iz nekadasnje Banja Luke, Radio Banja luke, ali i banjalucana, sa malo licnim prizvukom (to je tako kada imate foto-arhivi). Na fotografijama, nazalost, nalaze se i ljuedi koji nisu medju nama, pa je red da se i njih sjetimo, bar ovako...
Lijevo je malo atmosfere sa nedeljnog druznja kod "KUSME".
GALERIJA

Dole slijedi nekoliko fotografija iz Banja Luke: Grupa RADIO nakon koncerta u Sebastijanu, 1990. godine, potom nesto sa Kosarkaskog evropskog prvenstva za zene odrzanog u Banjaluci 1980. god. (Press centar), a zatim i knjizevno vece (Noc za Magdalenu) odrzanog u ljetnoj basti KAB-a 1972. (" isjecak" iz GLASA: na slici u prvom redu vide se i rahmetli Bekir Misirlic i Adem Cejvan).
grupa RADIO Banjaluka grupa RADIO iz Banjaluke
novinari na KEP u Banjaluci Ismet Bekric, Adem Cejvan, Miralem Pervizovic..

Da se ne otrgne od zaborava, evo dijela atmosfere koji se odvijao u Radio Banjaluci (i oko nje), a koju pohodise neka znana i neznana imena sa estrade i sporta. Pa pogledajte kako to, otprilike, bi u vremenu njene rensanse (1977-1992.)...
Na slici Fahreta Jahic - Lepa Brena daje ekskluzivi intervju novinariu Radio Banjaluke...
Galerija Radio Banjaluke...

U Banja Luci se odvijao bogat muzicki zivot prije rata. I osim poznatog Glasovog koncerta Solidarnosti ciji je ukupan prihod otisao djeci bez roditelja smjestenoj u domu "Rada Vranjesevic", uprilicen je veliki omladinski konceri u dvorani Mejdan uz ucesce brojnih pop-rok grupa iz Banja Luke i sire regije.
Malo vise slika i aktivnosti RBL i GLAS-u
BANJA LUKA / FOTO ALBUM
JULI 2013.

TUZNO SJECANJE NA BANJALUCANINA
Nedzad Agic - Niko

PROGON NESRBA U BANJA LUCI
I dok gledamo rasamonijadu oko sudjenja Radovanu Karadzicu u Hagu koji iznosi niz neistina u svojim iskazima na optuznicu za genocid, istrjebljenje i etnickom ciscenje, dotle u izbjeglisvu se obmavljaju sjecanja na uzas iz proteklog rata. U toj zlocinackoj nakani, naravno da on nije bio usamljen. Sada mu zdusnu podrsku daju ne samo nekadasnji saborci u istrjebljenju svega sto nije srpsko, vec evo i sadasnji aktuelni politicari u RS-u poput Milorada Dodika koji je stao u odbranu svog idola. Za etnicka ciscenja, ubistva i protjerivanja nesrba kazu da im nije poznato, da je Hag zapravo zavjera protiv Srba i da nije postojao nikakv plana istrebljenja. To su laze koje oni, uz podrsku odredjenih krugova iz medjunarodne zajednice, uporno proturaju slijepim i gluhim medijima... (citaj vise..)

Iduce godine Bajram-namaz klanjat cemo u obnovljenoj Ferhadiji
Ferhadija u Banjaluci juli 2012BANJA LUKA - Centralna svecanost povodom Ramazankog bajrama u Banjoj Luci održana je u mesdžidu u džamiji Ferhadija gdje se vjernicima obratio banjalucki muftija Edhem ef. Camdži?. "Iduce godine, ako Bog da, Bajram-namaz klanjat cemo u obnovljenoj Ferhadiji, što je izuzetno bitno za sve vjernike u Banjoj Luci, jer je Ferhat - pašina džamija simbol pomirenja i suživota u BiH, isto kao i praznik koji danas proslavljamo", porucio je muftija Camdži?.
Banjalucki muftija istakao je da je Bajram praznik ljubavi, sloge i jedinstva. Ovogodisnji Bajram-namaz klanjan je u Medžlisu Islamske zajednice Banja Luka u devet džamija, u kojima je tokom ramazana klanjan i teravih-namaz.

Omer Berber
Omer Berber, poznati arhitekta i umjetnik, rodjen je u Banja Luci (Bosna i Hercegovina) 1948. godine. Njegova porodica majka Sadika, otac Muhamed zajedno sa starijim bratom Mersadom biva prisiljena napustati svu svoju imovinu u Bosanskom Petrovcu pocetkom Drugog svjetskog rata i preseliti se u Banja Luku. Tu je Omer zivo do zavrsetka gimnazije, a studije arhitekture zavrsava na Sveucilištu u Ljublijani (Slovenija). Zahvaljujuci svom visestrukom talentu imao je puno uspjeha vec kao mladi umjetnik i arhitekt. Godine 1971, dobio je prvu nagradu u povodu izložbe za mlade umjetnike u Sarajevu. Kao arhitekta,1980. biva nagradjen prvom nagradom sa svojim projektom "Iraqui House of Fashion", a drugu nagradu osvaja u konkurenciji za planiranje crkve u Bihacu (Bosna i Hercegovina). Clan je ULU BiH.
Pred pocetak rata, 90´godina, napusta rodnu Banja Luku i sa svojom porodicom preseljava se u Italiju (Bolzano) gdje i sad zivi i uspjesno radi.
U toku svog umjetnickog karijere Omer Berber sudjelovao u brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Evo nekih od njih:
1977 u Banjoj Luci
1980 i 1994 u Mariboru (Slovenija)
1981 u Sarajevu (Bosna)
1995 u Zagrebu (Hrvatska)
1986 i 1987 i 1990 u Beogradu
1988 u Ženevi (Švicarska)
1986 u Tunisu (Tunis)
1989 u Moskvi (Rusija)
1992 i 1993 i 1994 izlagao jesvoja djela na Salonu Isetan umjetnosti u Tokiju, kao iu drugim gradovima Japana, kao što Tobata City (1992), Ube (1992), Amori (1992), Sapporo (1992, 1993, 1994), Korube (1992), Chiaba (1994), Niogat (1994) i Hirošima (1994)
1994 daljnje izložbe slijedi u Velden (Austrija), Bolzano (Italija), Merano (Italija) 1995 u Vipiteno (Italija)
2000 izlaze u Bihacu.....
(vise na engleskom)
(POGLEDAJ IZLOZBU RADOVA OMERA BERBERA)

Dajak - vrbaska ladja / Dayak - punting boat of river Vrbas
Mirza Bišcevic

Uskoro iz stampe izlazi znacajna publikacija koju je priredio i napisao Mirza Biscevic: Dajak - vrbaska ladja. Mirza, rodjeni banjalucanin i veliki zaljubljenik u Vrbas i svoju Banja Luku, mada ratnim vihorom odnesen na "privremeni" rad i zivot u Sarajevo osta srcem vezan za svoj Grad. Njega posjecuje u svim svojim slobodnim trenutcima. Ljubav prema Vrbasu i dajaku treba, ponajvise, da zahvali svome ocu, poznatom banjaluckom ljekaru dr Emiru Biscevicu. Ova knjiga je nesto do sada neobjavljeno, nereceno, nekazano, a izgleda i nevidjeno. Naime u ovoj knizi po prvi puta ce "svjetlost dana" ugledatii i neke fotografije starije od 100 godina. Uostalom kada vrbaski dajak isplovi iz stamparije saznacemo mnogo vise...

Vrbas nije obicna rijeka! Zašto nije obicna rijeka, zasto ni o jednoj drugoj rijeci nije ispjevano toliko pjesama, zasto ni na jednoj drugoj rijeci svaka stijena nema svoje ime, zasto ga je tako lako voljeti, zasto se bas Vrbasom provozala dajak-ladja? Ova se knjiga mogla zvati i "Dajak - setnja po vodi" ili "Vozila se po Vrbasu ladja", po prvom stihu stare banjalucke sevdalinke. Ipak, naslov "Dajak - vrbaska ladja" najbolje oslikava namjeru autora - opisati dajak-camac kao jedinstveno plovilo u svijetu, nacin njegove voznje, te prostorni i vremenski spoj Vrbasa, Banjaluke i njenih ljudi. A odgovori koji pocinju sa "zato" sami ce se ukazati. Knjigu posvecujem svom Vrbasu, njegovoj ladji i ladjarima. Akademija nauka i umjetnosti BiH je prepoznala kvalitet i vaznost ovog djela i prihvatila da bude izdavac. Knjiga ce cijelom svijetu prezentirati dajak kao orginalno plovilo autohtonih stanovnika Banjaluke i kao takva biti odlican poklon svakog banjalucanina njegovom svedskom, americkom... kolegi. Time cemo opet pokazati ko smo i sta smo, cime smo se bavili i prije 150 godina...
Banjaluka, maj 2012.
Izdavac: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
Lektor: Emira Mesanovic
Prijevod na engleski jezik: Prof. dr Dževahira Arslanagic

Saznaj vise...

Komentari i analize:
Šta je Banjaluci danas 22. april?
Ono što je Banjaluci nekada bio Dan oslobodenja od fašizma danas se obilježava kao Dan grada, pa iako je time uprava grada na izvjestan nacin i formalno odstupila od antifašistickog karaktera ove proslave kakav je on bio nakon Drugog svjetskog rata, 22. april i dalje se spominje u cast antifašisticke borbe. Nasljede je, medutim, devedesetih godina prošloga vijeka da se to radi selektivno, kaže i historicarka sa Univerziteta u Gracu, Dr. Armina Galijaš. „Etnicke matrice koje su bacene na društvo 90-tih su takve da same po sebi pojednostavljuju razmišljanje i sve pojašnjavaju na bazi etnickog. Sve je etnicki definisano - okolina, kultura, pa tako i taj današnji Dan grada. Tu se i dalje prica o borbi, o antifašistickoj tradiciji, ali ne o borbi naših naroda, nego o borbi našeg srpskog naroda. Tako cete danas u Banjaluci naci ulice narodnih heroja koji su bili Srbi, ali necete naci neke koji su bili Bošnjaci ili Hrvati. Sve se svodi na etnicku komponentu, kako u Banjaluci tako i u drugim novonastalim monoetnickim sredinama“, kaže Galijaš.....
Procitaj cijeli clanak..

POZIV DA SE ALIJI DODJELI NAGRADA GRADA BANJALUKE
Pozivam vas da se pridružite inicijativi da naš dragi sugradjanin Alija Mahmutovic, širem publikonijumu poznat kao "Ludi Ale" ove godine, dobije plaketu Grada Banjaluke kao zaslužni gradjanin....
...Ovu inicijativu sam licno i personalno, zvanicno i oficjelno predao Odboru za nagrade i odlikovanje Grada Banjaluka. Vi je možete podržati slanjem elektronske pošte na adresu: alu.za.nagradu@gmail.com (Naslov poruke: Alu za nagradu).
Ili se pridružite grupi na "Licnoj Knjizi" (FB) podnazivom "Cika Alu za aprilsku nagradu" i postanite "prijatelj" inicijative.
Vise o inicijativi cirtaj...
Nebojša Kuruzovic

Radmila KartasRadmila Karlaš: U inat malim cundarama
'Cetverolisna djetelina' je naziv prvog romana Radmile Karlaš, bivše banjalucke novinarke, u kojem kao prva osoba iz RS na literaran nacin govori o zlocinima 'u svome dvorištu'. U romanu piše o zlocinima u Banjaluci i Prijedoru, o razaranju BiH koje je, kako kaže, i nju samu razaralo, potrebi da se govori o zlocinu i tome kako je živjeti kad nisi dio 'stada'. Procitajte ovaj izvanredni intervju novinara banjalucke 'Buke' Elvira Padalovica.
Procitaj Intervju..

Zlatko Divicic DivZlatko Divcic - Div:
"Crna kronika Banjaluke"

Zlatko Divic -Div i Muhamed Braco Skopljak bili su svojevremeno autori videokasete o Banja Luci koja je objavljena 80.tih i koja je naisla na veoma pozitivan odjek "rodjenih" banjalucana. Ratna poigravanja i sva ona dogadjanja u i oko Banja Luke uoci rata i ratnih godina nagnali su poznatog banjalucanina Zlatka Divica - Diva da konacno pocne sa svojim kazivanjima o onome sto mu je na srci, u dusi i izusti to na peru. Poslije duzeg niza godina tinjanja, svjetlost danja ugledala je knjiga "Crna kronika Banjaluke" za koju kazu da je samo prvjenac u nizu knjiga koje Divic kani objaviti (neki vele da se priprema cak sedam djelova). Bogata dokumenarna gradja i svjedocanstvo o vremenu pomahnitalom, ali i vjecnoj ljubavi i "konstanti" zvana Bosna, Banja Luka i Vrbas u bile su nekeke od Dvicevih stvaralackih vodilja. Mozda za cijeli svijet svi putevi vode u Rim, ali za Zlatka i njemu slicnim oni vode uvijek preko Drine, Save, Une, tamo preko Vrbasa… U trenutku nostalgije Div ispisa na kamenu u svom dovristu stih, kojeg Enes Kiševic svrstava uz one velikoga i neponovljivoga Maka Dizdara:
MJESTO SRCA U GRUDIMA,
OSTA BOSNA I TU TRAJE.
DA ME ONDA KADA KLONEM,
DIGNE DA MI SNAGU DAJE.

Sve informacije oko nabavke knjige Zlatka Divica - Diva: "Crna kronika Banjaluke" mozete dobiti od autora knjige na njegov telefon u Zadru: 00 385 989 289 027.

PROMOCIJA NOVE KNJIGE DENISA DZELICA
Na ovogodisnjem Sajmu knjige u Sarajevu banjalucanin Denis Dzelic promovisao je novu knjigu "Paganski poeta". Knjigu je naisla na veoma zapazen odjek kod publike i kriticara, a objavila ju je izdavacka kuca Bosanska rijec.
U sklopu predstavljanja knjizevnog stvaralastva, izdavastva i naucne literature bh dijaspore na Medjunarodnom sajmu knjiga i ucila u Sarajevu, Ministarstvo je dana 21. 04. 2006. godine u hotelu Holidey Inn organizovalo Knjizevno vece dijaspore Bosne i Hercegovine. U okviru ovog ugodnog druzenja, brojni pisci i pjesnici iz dijaspore predstavili su jedan dio svog bogatog knjizevnog stvaralastva
...
(citaj vise...)

BANJALUCKI MUFTIJA ef CAMDZIC U MALME-u
Na poziv glavnog imamam hadzi Idriza ef Karamana u subotu 29. aprila u goste Bosnjackoj Islamskoj Zajednici u Malmeu stigao je banjalucki muftija Edhem ef Camdzic koji je govorio o aktuelnoj situaciji u banjaluckom muftijstvu. Na putu po Skandinaviji prati ga i imam iz Kljuca, Ermin ef Vuckic. Nakon posjete Malmeu, gdje su prisustvovali i susretu Vrbanjaca iz cijele Svedske u subotu vece, u nedelju, 30.maja su zajedno otputovali na centralni Mevlud koji se odrzava u Jönköppingu.
Na slici s lijeva na desno: hadzi Idriz ef Karaman, banjalucki muftija Edhem ef Camdzic i Ermin ef Vuckic. (veca slika)

Iz istorije Banja Luke
dzamija Ferhadija u Banja Luci...Nakon Prvog svjetskog rata Banja Luka je postala centar Vrbaske banovine, te je nastavila svoj razvoj. Tokom ovog vremena izgradeni su Banski dvor, opcina, gradski muzej i uciteljska škola. Za vrijeme Drugog svjetskog rata grad su okupirali fašisti Nezavisne Države Hrvatske. Za vrijeme vladavine NDH ugledne jevrejske porodice su bile deportirane u koncentracione logore u Hrvatskoj. U isto vrijeme grad postaje jedan od glavnih centara partizanskog otpora, da bi 22. aprila 1945. godine grad bio u potpunosti i osloboden. 27. oktobra 1969. godine Banja Luku je pogodio snažan zemljotres, u kojem je veliki broj stambenih objekata bio u potpunosti srušen. Nakon generalne rekonstrukcije, koja je uslijedila poslije zemljotresa, kao i izgradnjom novih stambenih naselja u Banjoj Luci je došlo do drasticne promjene u demografskoj slici stanovništva. Masovna migracija velikog broja Srba iz okolnih seoskih, zemljoradnickih i planinskih podrucja u potpunosti je promijenila do tada jedinstvenu urbanu kulturu i bosansko-muslimansku tradiciju Banja Luke, koja je osim muslimanskog poznavala dijelom i katolicki i jevrejski element. (Za više detalja vidi sekciju o demografiji)...
Nesto vise detalja sa interet stranice (u PDF-u)

Aleksandar Aco RavlicIn memoriam: ALEKSANDER ACO RAVLIC (1929-2005)
U Rijeci je 15. septembra u 77. godini umro doajen bosansko-hercegovackog novinarstva Aleksander Aco Ravlic. Roden 1929. godine u Bosanskom Brodu, Ravlic je godinama, sve do penzionisanja (1990.) bio profesionalni novinar i dugogodišnji rukovodilac Dopisništva "Vjesnika" (Zagreb) u Banja Luci i Bosanskoj Krajini. Premda izgarajuci na poslu, nalazio je snage i vremena za pisanje knjiga i monografija o krajiškim gradovima i sportskim klubovima, a posebno poglavlje njegova djelovanja vezano je za gradnju banjalucke sportske dvorane "Borik". Nije pretjerano reci da bi bez inicijative i entuzijazma Ace Ravlica Banja Luka još dugo morala cekati na primjerenu dvoranu. S pocetkom rata u BiH, medutim, sve to što je napravio za svoj grad i okolicu srpskim ekstremistima nije znacilo ništa. Nakon brojnih fizickih i verbalnih napada, 1994. godine bio je prisiljen napustiti grad koji je izuzetno volio, Banja Luku. Utocište je našao u Rijeci, mdju skoro 5000 prognanih banjalucana u ovom gradu. Narednih godina uredivao je publikacije Hrvatice matice iseljenika, a nije prestao ni pisati. Posebno je bio ponosan na monografiju o znamenitoj, u posljednjem ratu srušenoj, banjaluckoj džamiji Ferhadiji, ciju obnovu, nažalost, nije docekao, te na dvije knjige o zaboravljenim i prešucenim dogadajima iz prošlosti svoga grada naslovljenih "Banjalucki povijesni listici". Smrt ga je prekinula u pripremama za objavljivanje treceg djela o proslosti Banja Luke, onakve kakva je nekada bila, kao što stoji u podnaslovu njegovih dotad objavljenih knjiga. Do kraja života Aco Ravlic nije se mogao pomiriti s odlaskom iz Banja Luke. U svakoj njegovoj izgovorenoj i napisanoj recenici tokom prognanstva mogli su se osjetiti i tuga i bijes što je zbog sulude politike morao napustiti svoje prirodno okruženje, grad i regiju koje je neizmjerno volio. Onima koji su ga voljeli i poštovali, kolegama i svima koje je zadužio svojim javnim djelovanjem, ostaje utjeha da su poznavali izuzetnog covjeka kojeg imaju po cemu pamtiti.
Dobitnik je više vrijednih i znacajnih priznanja medu kojima se isticu: Nagrada "Veselin Masleša" za oblast kulture SO Banja Luka (1975), Plaketa SO Cazin - najznacajnije priznanje Cazina (1985), Nagrada za životno djelo Udruženja sportskih novinara Jugoslavije (1983), Dvadesetpetomajske nagrade SR BIH (1981), zatim dviju plaketa Sportskih novosti, Srebrne plakete Vjesnika...

Vlastiti hod po mukama pretocen u knjigu: "Ptice iz fjordova"
Nedavno je u Danskoj objavljena knjiga banjalucanina Denisa Dzelica "Ptice iz fjordova", koja je nastale u izgnastvu. Pisac tako ziveci izmedu danskih fjordova traži duhovni smiraj medju bosanskim književnim zapisima. Dzelic je iz svog Šehera otišao tudjom voljom i nosen ratnim vihorom stigao u mali primorski gradic Hundested u Danskoj gdje loveci torskove u hladnom i mutnom moru sanja vrelinu ljeta kraj svog zelenog Vrbasa.O samoj knjizi pisac je kazao:"Moja knjiga prvenac ''Ptice iz fjordova'' govori o zajednickom hodu po mukama koje smo prevalili. Ona je opomena da je opasno protjerivati ljude iz njihovih domova jer oni tada postaju ptice rugalice.." Vise o autoru i zanimljivoj knizi mozete naci na Web stranici: Denisa Dzelica.

TUGA KRAJ VRBASA
Lice i nalicje krajiske ljepotice, Banja Luke, snimljene ljeta 2005. (juli /avgust). Tako ovaj grad i za rodjene banjalucane, izgleda sve vise "stran", nepoznat i otudjen od ljudi koji imaju najmanje zajednickog za ljepotu i zivot u razlicitostima...
Foto Albuma: Banja Luka 2005.

Preminuo Bakir Ibrahimbegovic
Nazalost i takve stvari su dio na
se opore svakodnevice, kad zivot neumitno zatvara krug, pa nas je tako nedavno napustio i covjek vrijedan dubokog postovanja i svakog ljudskog pominjanja. U utorak 15.02.2005. u 81. godini zivota na Ahiret se preselio Bakir Ibrahimbegovic, poznati Banjalucanin, trgovac i nekadasnji dugogodisnji predsjednik Islamske Vjerske Zajednice u Ferhadiji i gradu na Vrbasu...
Tim povodom porodici stizu brojni izrazi saucesca. Evo i jednog dijela:
..."S velikom tugom primio sam vijest da se Bakir preselio na Ahiret, moj dugogodisnji prijatelj i saradnik, te prije toga kucni prijatelj mojih rahmetli roditelja. Zato neka je BASAN SAGOSUM! Ne mogu a da i ovom prilikom ne kazem: Odlomi se jos jedna banjalucka biser grana i - pade. Neka njegovoj dusi Svevisnji Allah dz.s. podari svoj rahmet i dzennetske blagodati, a vama sabur. A m i n !"
Bedrudin Gusic (vise)
...Tuzan sam sto nam dusmani oduzese ljepotu zivljenja i sto nece veliki broj nas prisustvovati njegovom ukopu, ali i stoga sto sinovi cestitog Muharem-bega i casne majke Azemine, nemogase biti sahranjeni u nasoj Stupnici....
Vas Aleksandar Aco Ravlic (vise)
Evo vise detalja i osmrtnice..

Bosanskohercegovacki klub "VRBAS" u Malmeu je cesto mjesto okupljanja banjalucke raje gdje se stari jarani i zaljubljenici grada na Vrbasu i dobre meze, druze uz "casicu razgovora" u slobodno vrijeme. Nas objektiv je zatekao neke od njih: Enes Ibrahimbegovic, Omer Coco, Enver Jaganjac, Irfan Hajdarevic - Ciro i Mustafa Tucek....
Snimljeno: 09.01.2005.
foto by mp (vece izdanje)

Neka mu je vjecna slava!
UMRO JE DUSKO VLAINCIC - Mnogi Banjalucani su poznavali, druzili se i voljeli Duska, pogotovo su ga znali po dobru. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (92-95), iako Srbin, bio je izvodjen na strijeljanje jer mu je zena bila Hrvatica (Srebrenka), a jos (po nesreci) imao je i psa i nesretne rase, "hrvatskog ovcara". "Sunarodnjaci" su mu prijetili stalno da ce ga strijeljati, jer su mu jos i svi prijatelji bili, u gradu na Vrbasu, Bosnjaci, s kojima se rado druzio u "Tri Fenjera", "Sklonistu" i jos mnogim drugim mjestima "rezervisanim" uglavnom za "gradsku raju"...
Nazalost, nedavno se tragicno zavrsila jedna tuzna zivotna prica zaljubljenika u Vrbas, Banja Luku i svoju Bosnu i Hrecegovinu. Mi, njegovi prijatelji, razasuti diljem svijeta, s iznenadjenjem i bolom u srcu primili smo ovu tragicnu vijest, ali cemo se dugo sjecati nasega dragog Duska.

Govor na komemorativnom skupu odrzao je Muharem Ridzal (citaj)
Vise informacija: lukenda99@earthlink.net

Prva faze obnove banjalucke Arnaudije
(10. Jini 2003) - Hasana Tefterdara, poznatije kao Arnaudija, je u toku, a podrazumijeva ciscenje terena, radove na obezbjedjenju gradilista, infrastrukturu, te pocetak zidanja kamenog zida i saniranje postojeceg.
Obnova Arnaudije pocela je nedavno, a kako su rekli predstavnici
banjaluckih firmi "Inzinjering" i "Komotin", koji su izvodjaci, odnosno saizvodjaci radova, u drugoj fazi predvidjeno je da se izgradi sama dzamija i turbe, koje se nalazilo uz munaru.
Za izgradnju ovog objekta, ciji ce izgled biti identican starom, dobijena je potrebna urbanisticka saglasnost i sva druga dokumentacija.
Ova dzamija, koja je bila sagradjena 1594. porusena je 7.maja 1993.
u noci kada je porusena i Ferhat-pasina dzamija u Banjoj Luci. Do dana danasnjeg jos niko nije odgovarao za ove zlocine.

OBNOVA BANJALUCKIH DZAMIJA
U Banjaluci se vrsi obnova vise mahalskih dzamija porusenih u toku prosloga rata. U najjuznijem dijelu grada Novoseliji otpocela je izgradnja Zulfikarove dzamije na lijevoj strani naselja , dok je Sabanagina dzamija u Desnoj Novoseliji vec stavljena pod krov. Ovih dana su otpoceli radovi na zidanju Sofi Mehmed - pasine ili Jama dzamije u Gornjem Seheru, a uradjeni su temelji i Grapske dzamije. Hadzi Salihija dzamija u Stupnici je takodjer, pokrivena. Uradjeni su temelji i za Hadzi Omerovu dzamiju u Docu , a poceli su radovi i na dzamiji pod Pecinom. Najvise se uradilo na obnovi dzamije u Vrbanji. Pa sta onda skripi... (citaj vise.)


Nedavno, u prognastvu, u srcu Svedske u Norrköpingu, nastala je izvanredna pjesma, za dusu, srce i muzicke sladokusce. Po tekstu i muzici ona odise ne samo vremenom u kojem je stvarana vec ima i "smek" podnevlja sa kojih stvraoci dolaze. Pjesma se zove "Banjaluka 1993 + 10", a posvecena je rodnoj Banjaluci i desetogodišnjici rušenja banjaluckih dzamija. Muziku i tekst napisao je Muris Tiro, a u izrdi cijelog projekta sudjelvali su jos njegov brat Amir te dobri jaran Amir Spahovic, kao i clanovi sastava "Amisp i KUD 'Kumovi'". Inace dvojica brace Tiro na studije u Norseping dosla su iz Motale, a Spahovic je prije studija privremeno zivio u Veksju. U nastojanjima da ovu pjesmu podijele sa što je moguce više, kako Banjalucana, tako i svih Bosanaca i Hercegovaca u svijetu, smatrali su vaznim da je proslijede i na razne "banjalucke" web stranice. Tako se ona obrela i ovdje te vam je i mi toplo preporucujemo.

Ismet RAMLJAK, na sebi svojstven nacin opjevao je banjalucku ljepoticu FERHADIJU u svojim dvijema pjesmama napisanih: 1993- 2003.
Citaj...

In memoriam: Dragutin Zizic - Ziza
HVALA TI, LJUDINO !
Pise: Bedrudin Gusic

EMIR BASIC , banjalucki pjevac koji je ostao vjeran i dosljedan gradu na Vrbasu nedavno je objavio novi CD kao retrospektivu svojih dosadasnjih (mladalackih) pjesama.. CD nosi naziv "Sjecanja /1973 - 1985" i na njemu se nalaze radovi koji su do sada bili objavljivani na tri singla. Naravno tu se posebno istice i izdvaja pjesma "Zelena rijeka", kao svojevrsna mladalacka himna svih Banjalucana (ponajvise razasutih diljem svijeta) i onih nekadasnjih posjetilaca igranki u Domu kulture i diska u Cajavecu s kraja 60. ili pocetkom 70. godina. Osim Zelene rijeke, na CD su jos Emirovi raniji hitovi, poput "Zasto krijes suze", "U noci dok dok srce mi place", "Tesko je zivjeti" ili stari dobri hit sarajevske grupe COD i njihov "Deni". Iz ovih pjesama vidi se da su velikani bivse YU muzicke scene, kompozitori Zrinko Tutic (Banjalucanin) i Djordje Novkovic uvidjeli podavno osebujne muzicke kvalitete Emira Basica. Danas je Emir muzicki urednik na Nezavisnoj TV u Banja Luci i sprema novi CD. Ovaj stari, ali u novom ruhu, retrospektivni, ili vam antologijski (bar za Banjalucane) CD mozete nabaviti pozivoma na tel: + 387 51 214 328.
POSLUSAJ RADIO MOST: BANJA LUKA - MALME (Bosanskohercegovacki Radio u malmeu)

BANJA LUCI FALI DUSA, NAMA BANJA LUKA I NE ZNA SE KOME JE GORE!
Banja Luku su u njenoj dugoj i burnoj historiji zaduzili mnogi njeni zitelji. Svaki u svoje vrijeme i u svojoj oblasti. Iz davne proslosti spomenut cemo samo Ferhad-pasu Sokolovica, osnivaca urbane Banja Luke, a iz nekih novijih vremena (II polovica proslog stoljeca) mnoge od njih (ne i sve), koji su bili suvremenici nas, jos uvijek zivih Banjalucana. Svoje pecate su u nasem gradu snazno otisnuli ljudi, poput rahmetli muftije Ibrahim ef. Halilovica, rahmetli generala Mustafe Hajrulahovica, biskupa Franje Komarice, glumca - rahmetli Adema Cejvana - Kvaka, pokojnog profesora Ive Nakica, slikara Mersada i Omera Berbera, rahmetli Bekira Misirlica, Alojza Curica, Enesa Mundzica, rahmetli Envera Stalje..., knjizevnika Irfana Horozovica, pokojnog Ante Cosica, Kemala Coce, Ismeta Bekrica.., nogometasa Tome Kneza, Husnije Fazlica, Abida Kovacevica, rukometasa Jerolima Karadze, Nebojse Popovica, Abaza Arslanagica, boksera Marijana Benesa, sahista Envera Bukica i Milana Vukica, kompozitora Vlade Milosevica, novinara-publiciste Aleksandra - Ace Ravlica, nezaobilaznog banjaluckog dobricine Alije Mahmutovica. Od sjajnih muzicara koje je dao nas grad, spomenimo Muhameda Bracu Skopljaka, Sakiba Jakupovica, Ekrema Nanica, Zrinka Tutica... Ipak, jedno ime je dominiralo banjaluckom muzickom scenom posljednjih nesto vise od dvije decenije uoci agresije. Jos uvijek su nam svjeza sjecanja na njegovu prvu muzicku video kasetu, snimljenu pred samu agresiju na BiH. Naime, voditeljica je, praveci najavu i uvod u nastup glavnog junaka muzicke video kasete, pravila anketu u gradu, pitajuci nekoliko prolaznika: Znate li ko je Enes Basic? Jedan je odgovorio: Naravno da znam! Drugi je, pak, bio mnogo ubjedljiviji, rekavsi: Enesa? Kako necu znati!? To mi je prijatelj, to je dijete ovog grada. Na kraju, to je dio ovog grada... Medjutim, jedna prolaznica je ovako odgovorila: Ne znam, ali sam slusala dosta njegovih pesama... Kakve li simbolike u ovih nekoliko odgovora, pogotovo u odnosu na ono sto ce se kasnije zbiti. Enes Basic nije samo ziva banjalucka pjevacka legenda, vec i mnogo vise od toga: on je, jednostavno, bio i ostao - raja! Trebalo mi je poprilicno dugo vremana da pronadjem svog sugradjanina i prijatelja te s njim promuhabetim - onako, banjalucki. Nasao sam ga u rodnom gradu Jochana Straussa i valcera,... na lijepom plavom Dunavu...
Razgovor sa gospodinom Enesom Basicem, najpoznatijim banjaluckim pjevacem, sada muhadzirom u Becu vodio Bedrudin Gusic (citaj)

Fotografija iz Rezije br. 1 Radio Banja Luke (glavna rezija iz koje je i emitovan program) objavljena u banjaluckom dnevnom listu GLAS u povodu 21. godisnjece Radio Banja Luke, 2. februara 1988.

UMRO BEKIR MISIRLIC
U Banja Luci je 1. novembra, nakon duze bolesti u svome domu, u 71 godini zivota, preminuo istaknuti bosanskohercegovacki umjetnik Bekir Misirlic.
Bekir Misirlic rodjen je u Banja Luci 26. avgusta 1931. god. Zavrsio je srednju tehnicku skolu, odsijek arhitekture i konstrukcije, 1950. god., a Pedagosku akademiju 1953., odsijek lijepih umjetnosti. Cijelo vrijeme (i tokom agresije na BiH) zivi i radi u Banja Luci. Od 1987. god. dopisni je clan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Polja izrazavanja su mu slikarsvo, skulptura, keramika i mozaik.
Na Akademiji nauka i umjetnosti BiH u Sarajevu i u banjaluckom Domu kulture (sada ga ne zovu tako) odzani su komemorativni skupovi povodom smrti bh velikana, Bekira Misirlica. U Sarajevu je o preminulom umjetniku govorio njegov dugogodišnji prijatelj Muhamed-Tunjo Filipovic, dok su u Banjoj Luci o svom sugradjaninu govorili Milan Boloban, u ime grada, Dragojla Tošic historicarka umjetnosti i Ljubomir Gajic profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Banjoj Luci. Bekir Misirlic sahranjen je na novom groblju u Banjoj Luci, gradu u kojem je zivio i radio.

Pogledaj IZLOZBU Bekira Misirlica

U povodu izlaska iz stampe memorijalnog izdanja knjige "KAO VRELO DZENETSKO", banjaluckog lijecnika, humaniste, poete, satiricara, humoriste i pripovjedaca - rahmetli dr. ALIJE KAPIDZICA - ALKAPA: "PJESNICKA ODA ZIVOTU ALIJE KAPIDZICA"
Kada smo sada vec davnog 20. decembra 1996. klanjali dzenazu svom sugradjaninu dr. Aliji Kapidzicu, u Malmeu (Svedska), te kada smo nas nekolicina njegovih bliskih prijatelja vidjeli gotov rukopis pripremljen za prvu knjigu rahmetlije, zavjetovali smo se da cemo se, u suradnji sa njegovom familijom, pobrinuti da se ta knjiga posthumno izda. Mjeseci i godine su prolazili, a stampanje knjige se nije niti naziralo. Sto zbog objektivnih, sto zbog onih drugih - subjektivnih okolnosti. Medjutim, upornost inicijatora ove ideje nije prestajala. Naime, sada smo u prilici da s velikom radoscu, zadovoljstvom i nikad dostatnim pijetetom prema autoru objavimo da je njegova prva knjiga poezije, humora-satire, aforizama, pripovjetki i pjesama za djecu, pod naslovom "KAO VRELO DZENETSKO" (takav naslov nosi i jedna njegova pjesma), konacno izisla iz stampe. Trud njegovih bliskih prijatelja, obitelji i drugih koji su na razne nacine pomogli da ova knjiga dodje do ruku prvih citalaca, se isplatio. Nakon haman sest godina od AlKapovog preseljenja na Ahiret. Ali, bolje ikad, nego nikad. Izdavac ovog memorijalnog izdanja je AARiS d.o.o., Kastav (Hrvatska), a suizdavaci Udruzenje gradjana Banjaluke, Malme (Svedska) i BH udruzenje "Banjaluka" - London (Velika Britanija). Svojih jedanaest slika - ilustracija o Banjaluci i BiH za ovu knjigu je poklonio nas sugradjanin (zivi u Manchesteru, NH) - slikar Enver - Enko Kadenic, kao i sliku u koloru na naslovnici. Recenzije su napisali banjalucki pjesnici Ismet Bekric (naslov ove najave je citat naslova njegove recenzije) i Kemal Coco, a svoja prigodna prisjecanja na lik i djelo rahmetli dr.Alije Kapidzica napisali su Aleksander Aco Ravlic, Idriz Saltagic i Bedrudin Gusic. Knjiga je tiskana u tirazu od 500 primjeraka. Informacije vezano za nabavku knjige mogu se dobiti od nase sugradjanke, gospodje SUADE KOVACEVIC (Saint Louis, MO, USA) putem telefona (314) 453 4943 i emaila amric021@hotmail.com ,
Bedrudin GUSIC

Banjalucki muzicar, Seherlija, Rusfet Makic - RUS , koji trenutno boravi u Svedskoj, objavio je nedavno novi CD pod imenom "Dva jarana" (jednu pjesmu posvetio je svome velikom ahbabu, rahmetli Avdiji Avdicu), a evo i plakat

POZDRAVLJEN POVRAT IMOVINE KATOLICKOJ CRKVI U BANJOJ LUCI
SARAJEVO, 14.kolovoza - Ombudsman za ljudska prava BiH, Frank Orton, pozdravio je danas povrat nelegalno oduzete imovine Katolickoj crkvi u Banjoj Luci. "Nadam se da je ovo znak da su politicke institucije u Republici Srpskoj postale zrelije i da su shvatile kako se imovinski zakoni moraju poštivati", izjavio je Orton na tiskovnoj konferenciji u Sarajevu. Nelegalno oduzeti objekti vraceni su Katolickoj crkvi nakon što je Ured ombudsmana proveo posebnu istragu kojom je utvrdeno da su ozbiljno povrijedena imovinska prava Katolicke crkve. Vlastima RS-a preporuceno je da osiguraju povrat imovine, što su oni nakon nekoliko intervencija ombudsmana i uradili. Ombudsman Orton izrazio je danas zadovoljstvo i zbog cinjenice da su pecati na dokumentima koje izdaju institucije u BiH konacno uskladeni s Haškom konvencijom. Veliki broj gradana BiH je u proteklom razdoblju imao problema, jer institucije drugih zemalja nisu priznavale dokumenta s pecatima na kojima nije bio tocno naveden naziv drzave Bosne i Hercegovine. "Nakon upornog podsjecanja nadleznih entitetskih ministarstava, Ured ombudsmana sada sa zadovoljstvom zamjecuje da je ova neodgovarajuca i za gradane skupa i nepotrebna praksa konacno prestala u cijeloj zemlji", kazao je Orton, napominjuci kako je pojava izdavanja dokumenata s pecatima bez naziva drzave BiH posebno bila izrazena u Republici Srpskoj.

Mr. arh. Sabira Husedzinovic:
ZLOCINACKO UNISTAVANJE spomenika islamske arhitekture u Banjoj Luci
Sacuvati i ojacati svijest o svom bosnjackom identitetu je nas imperativ, koji svoju snagu crpi u Islamu, jeziku, historiji i obicajima, ali i kulturnom nasljedu naseg naroda. Najveci dio tog nasljeda cinili su spomenici islamske arhitekture, a medu njima posebno mjesto imaju dzamije. (vise)

Skolstvo u Banja Luci u doba turske uprave (citaj)

Iz Historija
Banja Luka se spominje privi put 1494 godine kao utvrda na lijevoj obali Vrbasa u danasnjem Gornjem Seheru, sa podgradjem i jednim katolickim samostanom, koji odoljeva Turcima sve do 1527 godine. U sklopu Bosanskog sandzaka ovaj grad u drugoj polovini 16 stoljeca dobiva veliki drustveno-pliticki i strateski znacaj od 1553. Ferhad-pasa Sokolovic je svojom aktivnoscu na polju izgradnje prevazisao sve druge koji su u tom gradu bili i dali svoj pecat razvoju grada, koji ce kao trajna urbana vrijednost stoljecima predstavljati okosnicu daljnjeg razvoja Banja Luke. Izgradnjom dzamija, kuca u novom gradu, Donjem Seheru, nizvodno od srednjovjekovnog i ranoturskog Gornjeg Sehera na uscu potoka Crkvine u Vrbas. Ovdje on 1578. godine gradi danasnji Kastel koji je u pocetku bio samo tophana (arsenal), da bi za vladavine sultana Mehmeda 3., na prijelazu 16. u 17. stoljecu, pretvoren u grad. Iz njegove vakufname i drugih dokumenata znamo da je u Banjoj Luci podigao svoju velicanstvenu dzamiju Ferhadiju, uz nju za sebe grobnicu, osnovnu skolu, vodoskok pred dzamijom, javno kupatilo, vodovod, sahat-kulu, javni nuznik, karavan-saraj, most na Vrbasu, most na Crkvini, oko dvije stotine ducana, mlin na Vrbasu sa tri kola, te dvor za bosanskog beglerbega. Ogromna materijalna stredstva koja su mu bila potrebna za izgradnju brojnih javnih i monumentalnih objekata ocito su dobivana ratnim plijenom iz uzpjesnih turskih pohoda u drugoj polovini 16. stoljeca... (u Malmeu je zapisao o svom rodnom gradu ucenik Enis)

BANJALUCKI BISKUP FRANJO KOMARICA PROGLAŠEN OSOBOM DESETLJECA ZA POMOC PROGNANICIMA
Sarajevo, 20.06.2002. - Savez izbjeglica i raseljenih osoba Bosne i Hercegovine proglasio je banjaluckog biskupa Franju Komaricu osobom desetljeca za pomoc prognanicima u periodu 1992. - 2002. godina. Predsjednica Saveza izbjeglih i raseljnih osoba Mirhunisa Zukic je istaknula da danas u BiH ima jos oko 500 tisuca izbjeglica, te da bi se mnogi mogli vratiti u svoje domove ako bi se proveli imovinski zakoni.


Razglednice iz Banja Luke napravljene ljeta 2001. (pogledaj)

Feral Tribune - Prije nekoliko godina jedan je covjek hodao jednom banjaluckom ulicom, kadli mu je na glavu pala koza. Ne iz vedrog neba, nego s cetvrtog kata stambene zgrade. Od zestokog su sraza na licu mjesta poginuli i covjek i zivotinja, a lokalne su novine kasnije pisale da je nesretnik prezivio citav rat na prvoj liniji fronte, da bi mu glave dosla jedna obicna koza, i to usred mirne Banje Luke ... (citaj)

Den Haag/ Hag, 4.1.02. ZASSTO JE U BANJALUCI UKINUTA "CCISTOCHA"?
- "Javno je obznanjeno da se ukida komunalno preduzeche "Ccistocha", jer che odsad biti angazzirani Bossnjaci i Hrvati da to rade besplatno. Tako da ste mogli vidjeti sveuccilissnog profesora da cijepa drva. Mogli ste vidjeti direktora najveche trgovinske firme u Banja Luci gdje ccisti kanale i kanalizaciju...". Ovako je, opisujuchi atmosferu u Banja Luci pred poccetak rata u Bosni , u nastavku sudjenja za genocid u Bosanskoj Krajini, svjedoccio Muharem Krzich, tadassnji predsjednik banjalucckog opchinskog odbora SDA. Krzich je sudskom vijechu opisao kako su, s razvijanjem sukoba u susjednoj Hrvatskoj, rasle i tenzije u regiji Banja Luke. Sve visse je na ulicama bilo naoruzzanih i uniformiranih pripadnika raznih paravojnih formacija, koji su, rekao je Krzich, maltretirali Bossnjake i Hrvate i pjevali ccetniccke pjesme. "Sa Zmijanja viju vuci/ Selite se Turci/ Odavde do Teherana/ Neche biti Muslimana."- bio je omiljeni napjev, prisjetio se Krzich. Istodobno su, rekao je ovaj svjedok, na radiju zabranjene pjesme o Bosni, dok su mediji pisali kako su Bossnjaci i Hrvati opasnost za Srbe. U to vrijeme su otpoccete, svjedoccio je Krzich, i smjene svih direktora poduzecha koji nisu bili Srbi. Poduzecha koja su radila sa susjednim republikama, Slovenijom i Hrvatskom, su opljacckana, a njihove prostorije zauzete. Otpussteni su, takodjer, i svi radnici koji su bili u srodstvu sa nekim ko je odbio mobilizaciju, a otpusstani su, tvrdi Krzich, ccak i Srbi koji su bili u "mijessovitom " braku. S druge strane, ne-Srbi u "mijessovitim" brakovima sa Srbima su imali neke ssanse da zadrzze radno mjesto. Nastavnici srpske nacionalnosti su u to vrijeme pocceli govoriti ekavski i pisati iskljuccivo ccirilicom, pa su oni Bossnjaci i Hrvati koji su odbili ovu promjenu - otpussteni. Isto se dogodilo, tvrdi Krzich, i Bossnjacima i Hrvatima koji su radili u zdravstvu, a broj otpusstenih, kazze, mjeri se stotinama. Zamijenili su ih lijeccnici koje je SDS dovela iz drugih krajeva BiH i Jugoslavije. Neki od njih, kazze Krzich, dolazili su na posao naoruzzani.

Krvava dogadjanja u povodu polaganja kamena temeljca za obnovu dzamije Ferhadije u banja Luci 2001.
...Banja Luka (07.05.01.) - Vise hiljada Srba danas je u Banjaluci sprijecilo postavljanje kamena temeljca za obnovu Ferhad-pasine dzamije, koju su Srbi srusili na danasnji dan prije osam godina....
Banja Luka, 18. juna 2001.- Reisu-l-ulema Mustafa efendija Ceric danas je polozio kamen temeljac za izgradnju dzamije Ferhadija u Banjoj Luci, uprkos ponovnim demonstracijama...
(citaj opsirnije)

O Banja Luci najvise je ovih proteklih godina pisao jedan od "Posljednjih Mohikanaca" - A..., koji ostade u Gradu na Vrbasu i kome nije nista promicalo pamcenju za to vrijeme. Kako je sam govorio "veceras mi nedostaje moja raja", ali njoj, "raji" - Banjalucanima, cesto se obracao iskreno, trazeci tako presahlu toplinu i utjehu samoce u rodjenom gradu. Citajte nesto vise na nasoj arhivskoj stranici... (ovdje)
Parkic nase mladosti (pise Mirsad Filipovic) - citaj
"Dobro jutro djeco" - Radio Banjaluka (mp3)
Aida Zvirkic, mlada Banjalucanka, ostala u Banja Luci i sada je najuspjesnija plesacica latinoamerickih plesova
Banjalucki muzicari:
Napravcu lom - Enes Basic

 

 

 

 


"Kako da te ne volim"
"Ko nekad u osam" - Rado
Sa neobjavljenog drugog albuma (Rafi Krasovec)

Bezgrijesni -
Momci igraju
Basdans

"Djevojko mala" -
Idriz Turcinhodzic

 




Vrijedjas me draga
Atif Turcinhodzivc








TV kamere i ....
Nastup STROGO POVJERLJIVO na MAK festivalu (oktobar 1987.) i naravno nr.1 na Top listi Radio Banjaluke


Banja Luka, Bnjaluka, Banajlucani, Banjalucanke, Banjalucki, Banjalucanka, Banjalucki cevapi, Banjalucka muzicka scena, Vrbas,FK BORAC, Banjalucki Borac,.Radio Banja Luka...

INDEX

design by mir@lem

© 2003 BH Media
All Rights Reserved.